Fiskalizacija 2.0 u ugostiteljstvu: što se mijenja za vaš restoran

Fiskalizacija 2.0 zvuči kao još jedan projekt koji će vam zakomplicirati život između ručka i večere. U stvarnosti, za većinu restorana promjena na samoj blagajni je manja nego što se priča, ali nekoliko novih obveza morate poznavati: fiskaliziraju se svi računi prema gostima bez obzira na način plaćanja, svaki B2C račun mora imati QR kod, a računi vaših dobavljača više ne stižu kao PDF u inbox, nego kao strukturirani eRačuni.

U ovom vodiču prolazimo što novi sustav konkretno znači za ugostiteljski objekt: što se mijenja na blagajni, što s napojnicama i kaparama, tko mora slati i primati eRačune, kolike su kazne i što napraviti već ovaj tjedan. Odgovorit ćemo i na pitanje koje muči mnoge ugostitelje: treba li vaš sustav za online rezervacije certifikat za fiskalizaciju (spojler: ako ne naplaćuje, ne treba). Bez zastrašivanja: rokovi su poznati, alati postoje, a dio njih je besplatan.

Što je Fiskalizacija 2.0 i koji je zakon uvodi?

Fiskalizacija 2.0 nije nadogradnja stare fiskalne blagajne, nego novi sustav uveden Zakonom o fiskalizaciji (NN 89/25), koji je stupio na snagu 1. rujna 2025. i zamijenio dotadašnji Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom iz 2012. Glavnina novih obveza primjenjuje se od 1. siječnja 2026., a posljednja faza slijedi 1. siječnja 2027.

Ukratko, tri su stupa novog sustava:

• fiskalizacija računa prema krajnjim potrošačima (B2C): svi računi gostima fiskaliziraju se u realnom vremenu, bez obzira na način plaćanja,
• fiskalizacija eRačuna (B2B i B2G): računi između poduzetnika i prema državi razmjenjuju se kao strukturirani elektronički računi,
• eIzvještavanje: mjesečno elektroničko izvještavanje o odbijenim eRačunima, naplatama i situacijama u kojima eRačun nije bilo moguće izdati.

Službene upute, tehničku dokumentaciju i Vodič kroz Fiskalizaciju 2.0 objavljuje Porezna uprava, pa je to prva adresa kad nešto želite provjeriti iz izvora, a ne iz prepričavanja.

Što se mijenja na blagajni restorana?

Za ugostiteljstvo je važna činjenica da su restorani, kafići i barovi fiskalizirani još od 2013. Blagajna, certifikat i JIR nisu vam novost. Novo je sljedeće.

Fiskaliziraju se svi B2C računi, bez obzira na način plaćanja

Do kraja 2025. fiskalizirali su se računi naplaćeni gotovinom i karticom. Od 1. siječnja 2026. fiskalizira se svaki račun izdan krajnjem potrošaču, uključujući plaćanja općom uplatnicom, internetskim bankarstvom i online plaćanja. Za restoran to znači: ako gost plaća virmanom (na primjer tvrtka koja podmiruje račun za privatnu proslavu uplatom na račun, ali račun glasi na fizičku osobu), ili ako naplaćujete online, taj promet više ne prolazi „ispod radara" fiskalizacije.

Posebno obratite pozornost na online naplatu predujmova i depozita za rezervacije: ako gost unaprijed plaća iznos koji se kasnije uračunava u cijenu, riječ je o predujmu za koji se izdaje fiskalizirani račun za predujam u trenutku naplate. Kako se porezno razlikuju kapara i predujam i kada kapara ne nosi PDV, detaljno smo obradili u vodiču o kapari i depozitu za rezervacije.

QR kod je obvezan na svakom B2C računu

Svaki fiskalizirani račun prema gostu mora sadržavati QR kod putem kojeg gost može provjeriti je li račun prijavljen Poreznoj upravi (čl. 7 Zakona). Većina novijih POS sustava to rješava automatski nadogradnjom softvera; ako vaš račun još nema QR kod, to je hitan poziv vašem POS dobavljaču, ne projekt za „kad bude vremena".

Napojnice se prijavljuju kroz fiskalizaciju

Sustav fiskalizacije koristi se i za prijavu napojnica: podatak o napojnici dostavlja se elektronički u sustav fiskalizacije (čl. 20 Zakona). Za konobare je to dobra vijest, jer je napojnica do propisanog godišnjeg iznosa neoporeziva. Kako prijava funkcionira u praksi, koji je neoporezivi prag i što s napojnicama iznad njega, objasnili smo u članku o napojnicama i porezu u restoranu.

Dobra vijest: ako je POS ažuran, blagajna se gotovo ne mijenja

Budimo iskreni: za restoran koji uredno fiskalizira gotovinu i kartice, a POS dobavljač mu je isporučio nadogradnju, na samoj blagajni se promijenilo malo toga. Konobar kuca narudžbu i izdaje račun kao i prije; QR kod i novi načini plaćanja stvar su softvera, ne novih navika osoblja. Najveći dio posla je jedan ozbiljan razgovor s POS dobavljačem i provjera da su svi načini plaćanja koje koristite ispravno konfigurirani.

Treba li rezervacijski sustav fiskalizacijski certifikat?

Ne, ako ne naplaćuje. Fiskalizacija se odnosi na izdavanje računa, a rezervacijski sustav koji samo prima rezervacije, šalje potvrde i vodi vašu knjigu rezervacija ne izdaje račune i ne treba nikakvu fiskalizacijsku certifikaciju. Ako rezervacije vodite kroz besplatan rezervacijski sustav poput ViteUneTablea, Fiskalizacija 2.0 na to nema nikakav utjecaj: besplatna verzija radi kao i dosad: rezervacija nije račun, potvrda rezervacije nije račun, a lista čekanja pogotovo nije račun.

Fiskalna obveza nastaje tek u trenutku naplate: kad gost plati predujam za rezervaciju, taj se predujam fiskalizira kroz vaš POS ili sustav za naplatu, kao i svaka druga naplata. Drugim riječima: rezervacije vodite gdje želite, a računi idu kroz blagajnu, kao i dosad.

eRačun: računi dobavljača više ne stižu kao PDF

Ovo je dio reforme koji ugostitelji najčešće podcijene, jer se ne događa na blagajni nego u uredu.

Tko mora izdavati i primati eRačune?

Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a sa sjedištem u Hrvatskoj moraju u B2B prometu izdavati i primati eRačune: strukturirane elektroničke račune koji se razmjenjuju putem informacijskih posrednika i istovremeno fiskaliziraju. Obični PDF poslan e-mailom više nije valjan račun između poduzetnika.

Za vaš restoran to znači dvije stvari:

• Primanje: računi veleprodaje, distributera pića, Metroa, dobavljača mesa i ribe stižu vam kao eRačuni. Morate imati pristupnu točku ili softver koji ih može zaprimiti (većina računovodstvenih servisa i knjigovodstvenih programa to je već riješila, pitajte svog knjigovođu).
• Izdavanje: kad račun izdajete drugom poduzetniku, na primjer tvrtki za božićni domjenak ili poslovni ručak s R1 računom, izdajete eRačun, ne PDF.

Što s paušalistima?

Paušalni obrtnici i drugi poduzetnici izvan sustava PDV-a imaju blaži raspored: od 1. siječnja 2026. moraju primati eRačune, a obveza izdavanja za njih počinje 1. siječnja 2027. Ako vodite mali paušalni obrt, godinu dana više imate za prilagodbu izdavanja, ali zaprimanje računa dobavljača morate riješiti odmah.

Besplatne aplikacije države

Ne morate nužno kupovati novi softver: Porezna uprava nudi besplatnu FiskAplikaciju za fiskalizaciju te MIKROeRAČUN za male poduzetnike izvan sustava PDV-a za izdavanje i zaprimanje eRačuna. Za objekt s većim brojem računa dnevno praktičniji je komercijalni POS s integriranim eRačunom, ali za mali obrt s nekoliko izlaznih B2B računa mjesečno besplatna aplikacija može biti sasvim dovoljna.

eIzvještavanje: nova mjesečna rutina za knjigovođu

Uz eRačune dolazi i eIzvještavanje: elektroničko izvještavanje o odbijenim eRačunima, o naplati te o računima koje iz opravdanih razloga nije bilo moguće izdati kao eRačun, u pravilu do 20. u mjesecu za prethodni mjesec (čl. 50–53 Zakona). U praksi to radi vaš knjigovodstveni servis, ali provjerite da je taj posao eksplicitno dogovoren, da ne visi u zraku između vas i knjigovođe.

Gotovina među poduzetnicima: limit 700 €

Novi zakon ograničava gotovinska plaćanja između poduzetnika na 700 € po jednom računu (čl. 30). Ako ste navikli dobavljaču na vratima platiti robu gotovinom iz blagajne, iznad tog iznosa to više nije opcija: plaćate transakcijski. Za goste, dakle B2C promet, ograničenja gotovine ovim zakonom nema, a ne postoji ni zakonska obveza prihvaćanja kartica.

Kolike su kazne?

Prekršajne odredbe propisane su u čl. 71–73 Zakona, u tri razine ovisno o težini prekršaja. Za pravne osobe rasponi idu od 1.320 € za lakše prekršaje do 66.360 € za najteže, poput izbjegavanja fiskalizacije ili neizdavanja računa; uz to se kažnjava i odgovorna osoba. Točni rasponi za konkretan prekršaj ovise o kvalifikaciji, pa iznose za svoj slučaj provjerite u tekstu zakona.

Praktično gledano, inspekciji je najlakše uočiti upravo ono što je najjednostavnije ispraviti: račun bez QR koda, nefiskaliziranu naplatu virmanom ili predujam naplaćen bez računa za predujam. Uredan POS i jasan dogovor s knjigovođom pokrivaju golemu većinu rizika.

Checklist: što napraviti sada

1. Nazovite POS dobavljača. Provjerite da je softver ažuriran za novi zakon: QR kod na svakom B2C računu, fiskalizacija svih načina plaćanja (uključujući virman i online), račun za predujam, prijava napojnica.
2. Pitajte knjigovođu za eRačune. Tko zaprima vaše ulazne eRačune, kroz koji softver, tko izdaje izlazne B2B račune i tko podnosi eIzvještavanje do 20. u mjesecu.
3. Prođite svoje načine naplate. Naplaćujete li išta virmanom ili online (predujmovi za grupe, proslave, poklon-bonovi)? Svaka od tih naplata mora završiti u fiskalizaciji.
4. Provjerite predujmove i kapare. Definirajte s knjigovođom što kod vas pravno jest kapara, a što predujam, jer se porezno tretiraju različito.
5. Obavijestite osoblje. Konobari trebaju znati da se napojnice prijavljuju kroz sustav i da je do propisanog praga riječ o neoporezivom primitku.
6. Ne dirajte ono što ne treba dirati. Rezervacijski sustav bez naplate, web stranica, Google profil: ništa od toga ne podliježe fiskalizaciji i ne treba certifikaciju.

Većina restorana koja uredno posluje ovu reformu neće ni osjetiti na blagajni: osjetit će je u uredu, kroz eRačune i izvještavanje. Zato je najbolja investicija sat vremena s POS dobavljačem i knjigovođom, a ne panika.

Najčešća pitanja

Mora li restoran fiskalizirati račun plaćen virmanom?

Da. Od 1. siječnja 2026. fiskaliziraju se svi računi prema krajnjim potrošačima bez obzira na način plaćanja, uključujući plaćanja na transakcijski račun i online plaćanja. Iznimka više nisu ni predujmovi naplaćeni prije dolaska gosta.

Treba li moj rezervacijski sustav biti certificiran za fiskalizaciju?

Ne, ako ne naplaćuje. Fiskalizira se izdavanje računa, a rezervacijski sustav koji samo vodi rezervacije, potvrde i listu čekanja ne izdaje račune. Fiskalna obveza nastaje tek kad se nešto naplati, i tada ide kroz vaš POS ili sustav naplate.

Što je s računima koje mi šalju dobavljači?

Od 1. siječnja 2026. obveznici PDV-a u B2B prometu izdaju i primaju eRačune, pa vam računi veleprodaje i distributera stižu kao strukturirani eRačuni, a ne PDF. Trebate softver ili pristupnu točku za zaprimanje; provjerite s knjigovođom je li to riješeno.

Ja sam paušalist. Vrijedi li sve ovo i za mene?

Djelomično. Paušalisti izvan sustava PDV-a od 1. siječnja 2026. moraju zaprimati eRačune, a obveza izdavanja eRačuna za njih počinje 1. siječnja 2027. Za izdavanje i zaprimanje država nudi besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN.

Smijem li dobavljača i dalje plaćati gotovinom?

Da, ali najviše 700 € po jednom računu. Iznad tog iznosa plaćanje između poduzetnika mora ići preko transakcijskog računa. Za naplatu od gostiju ograničenja gotovine nema.

Mora li na svakom računu biti QR kod?

Na svakom računu izdanom krajnjem potrošaču, da. QR kod omogućuje gostu provjeru je li račun fiskaliziran. Noviji POS sustavi to rješavaju automatski; ako vaši računi nemaju QR kod, kontaktirajte POS dobavljača.